Utjecaj stilskih odrednica video igara na percepciju korisnika

diplomski rad

• Autor: Ivona Đenović
• Mentor: Jesenka Pibernik (mentor)
• Član povjerenstva: Ante Poljičak (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Jesenka Pibernik (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Maja Brozović (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Grafički fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2018-9-25, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: TEHNIČKE ZNANOSTI; Grafička tehnologija

Sažetak

Videoigre su kulturni fenomen koji je u posljednjih pola stoljeća, za sebe izgradio

posebno mjesto kao svojevrsni umjetnički izričaj. Postoje desetci žanrova i još više

različitih stilova koji su utjecali na stvaranje upečatljivih igara koje će narednih godina

zasigurno postati simbol vrhunca kreativnih pothvata današnjih stvaratelja igara. Ono

što zasigurno obilježava svaku igru osim same mehanike igre i priče, jasno jest stil

igre. On može varirati od hiper-realističnoga, koji je postao svojevrsna norma

uspješnih igara i jakih pokretača (eng. engine), pa sve do izrazito stiliziranih igara

gdje likovi više nemaju ljuske proporcije, boje su izrazito zasićene, oblici predmeta u

svijetu su izvitopereni i slično.

Stilizacija je danas vrlo popularna stvar. U vremenu gdje se više nije potrebno ulagati

ogromne količine resursa da bi se modelirala sličnost sa nekim likom ili glumcem, već

se koriste vrlo sofisticirani 3D skeneri za isto, pronalaženje stila koji je u isto vrijeme

specifičan i pamtljiv, ali i nezahtjevan za igrača je pravi izazov. U slučaju 2D igara

proces je nešto linearniji; one mogu biti ručno crtane od samoga početka do kraja,

uključujući animacije, okoliš, likove, sve napade tijekom borbe i slično. Kod 3D igara

postoji prepreka; kako nečemu što je izrazito mehaničko i tehnički kao što su to 3D

modeli dati život i osobine koje se pronalaze u klasičnoj animaciji ili ilustraciji? Na koji

način podariti život modelima, da pričaju priču čak i kada ništa njihovi likovi ne

govore? Analizom ovih pitanja otvara se prostor za danji razvoj i poboljšanje, te

potencijalno objašnjenje zašto je točno stilizacija danas postala toliki hit gdje veliki

broj novih igara odbacuje strogi hiper-realizam i okušava se u nečem drugome.

Sažetak (engleski)

Videogames are a cultural phenomenon which has built it's own artistic expression

during the last fifty years. There are hundreds of genres and even more different

video game styles which have directly influenced creating memorable games that will

surely remain as a testament to the very peak of modern developer's creative visions.

What differentiates each games, alongside gameplay mechanics and the story, is the

games' own unique style. It can vary drastically from hyper-realistic games, which

have become a certain norm amongst popular AAA titles, all up to stylized games

with their unnatural character proportions, saturated colours and pronounced shape

language.

Stylizing games is a very common thing nowadays. Diverting large amounts of

funding into modelling an exact likeness of a model or actor is becoming obsolete,

thanks to advanced 3D scanners. That's why finding a style which is both specific

and memorable, but also not too complicated is quite a task. In case of 2D games,

the process is slightly more linear; they can be hand-drawn from start to finish, all the

way from animations and characters up to environments and props. While making 3D

games, the developers must find a way to breathe life into the cold and technical

models. Can they find a way to have strong storytelling even without any words? By

analyzing these questions, perhaps it is possible to discover why exactly so many

games nowadays have cast away their hyper-realistic clothes and tried their hand at

something different.

• Ključne riječi: video igre; stilizacija; hiper-realisično; razvijatelji; 3D; kreativnost
• Ključne riječi (engleski): video games; stylization; hyper-realism; developers; 3D; creativity
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:216:381737
• Studijski program: Naziv: Grafička tehnologija; smjerovi: Tehničko-tehnološki, Dizajn grafičkih proizvoda; Smjer: Tehničko-tehnološki; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a magistar/magistra inženjer/inženjerka grafičke tehnologije (univ. mag. ing. techn. graph.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-04-18 22:27:21