Kultura otkazivanja u medijskom prostoru

diplomski rad

• Autor: Tonči Dimić
• Mentor: Daria Mustić (mentor)
• Član povjerenstva: Krešimir Dragčević (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Daria Mustić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Dorotea Kovačević (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Grafički fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2021-9-28, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: TEHNIČKE ZNANOSTI; Grafička tehnologija

Sažetak

Cilj rada je da se ustanovi koliko je učinkovita kultura otkazivanja, odnosno da se

uspostavi količinu „štete‟ nanesenu cancel-anim pojedincima. TakoĎer se želi uspostaviti

namijenjena kazna ili odmazda cancel-anja te koliko su takve mjere sukladna kazna

percipirane pogreške. Dodatno, istražit će se postoji li za cancel-ane pojedince mogućnost

njihovog iskupljenja, te ako postoji, na koji način se postiže. Usporedbom će se pokazati

razlika kod primjene cancel-anja izmeĎu različitih pojedinaca. Metodologija i plan

istraživanja provodi se prikupljanjem podataka koji su javno dostupni da se usporedi

koliki dugotrajni negativni učinak kultura otkazivanja ima, ako ga uopće ima. Primarno

se misli na ekonomski negativni učinak, kao što su manjak poslovnih prilika, manjak

prodanih radova ili smanjen broj gledatelja i slično. Nadalje, provesti će se anketa

usmjerena na ciljanu skupinu, što su mladi ljudi, da se ustanove njihova mišljenja vezana

za temu. Zbog nekih već provedenih anketa i istraživanja, pretpostavlja se da su mladi

ljudi glavni korisnici kulture otkazivanja, ali nije poznato u kojem broju podržavaju njenu

uporabu, te s kojom svrhom je koriste.

Sažetak (engleski)

The aim of this paper is to show how effective cancel culture is, that is to say,

to establish the amount of harm a single individual receives from being canceled. As well

as establishing the intended harm of the process versus a more reasonable or

more appropriate punishment for the perceived offense or mistake. Also, it will be

investigated, whether there is a possibility to “rehabilitate” canceled individuals, and

allow them to redeem themselves, and if so, how can this be achieved. A side by side

comparison will demonstrate the differences between the application of cancel culture on

varying people. Research will be done by collecting publicly available data to compare

whether cancel culture has any negative long-lasting effects on an individual. This will

primarily focus on the negative economic effect, such as lost or lack of business

opportunities, reduced number of sold works, reduced number of viewers and fans.

Furthermore, a survey will be conducted aimed at the target audience, which is young

people, to establish their opinions regarding the topic. Due to a number of previously

conducted research and surveys, it is expected that young people are the ones

spearheading cancel culture in their usage, but it is not known in what numbers they

support its usage in principle, and for what purpose do they think they are using it.

• Ključne riječi: kultura otkazivanja; društvene mreže; izopćenje; psihologija mase; internet kultura
• Ključne riječi (engleski): Cancel culture; social networking sites; excommunication; crowd psychology; internet culture
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:216:675333
• Studijski program: Naziv: Grafička tehnologija; smjerovi: Tehničko-tehnološki, Dizajn grafičkih proizvoda; Smjer: Tehničko-tehnološki; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a magistar/magistra inženjer/inženjerka grafičke tehnologije (univ. mag. ing. techn. graph.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-04-18 23:53:58