Zavisnost močenja ofsetne tiskovne forme o uvjetima razvijanja

završni rad

• Autor: Domagoj Veljačić
• Mentor: Miroslav Gojo (mentor)
• Član povjerenstva: Mirela Rožić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Miroslav Gojo (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Vesna Džimbeg Malčić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Grafički fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2013-9-17, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: TEHNIČKE ZNANOSTI; Grafička tehnologija

Sažetak

Tiskovna forma je nosioc informacija (tekst, slika, različiti kodovi) koje se putem tiskarskog bojila prenose na tiskovnu podlogu, a može biti materijalna ili virtualna. Na tiskovnoj formi tiskovne i slobodne površine moraju biti jasno odijeljene. Kod plošnog tiska selektivno prihvaćanje tiskarskog bojila postignuto je različitim fizikalno-kemijskim svojstvima slobodnih i tiskovnih površina, slobodne površine moraju biti hidrofilne da bi se dobro močile otopinom za vlaženje, a tiskovne površine moraju biti oleofilne kako bi dobro adsorbirale tiskarsko bojilo, ali i hidrofobne da ne bi prihvaćale otopinu za vlaženje. Kvalitetno izrađena tiskovna forma ima značajan utjecaj na kvalitetu konačnog grafičkog proizvoda, stoga je potrebno pratiti i optimizirati svaki korak izrade tiskovne forme.

Cilj ovog istraživanja je odrediti kako temperatura i zasićenje razvijača utječu na močenje slobodnih površina otopinom za vlaženje, te na osnovi dobivenih rezultata odrediti optimalne uvjete za razvijanje istraživanih uzoraka.

Za provedbu istraživanja izrađeno je tri seta uzoraka konvencionalne monometalne tiskovne forme oslojene pozitivskim diazo fotoaktivnim slojem: Z0 – uzorci razvijani u svježem razvijaču, Z1 – uzorci razvijani u razvijaču u kojem je razvijena površina od 30 cm2 tiskovne forme (zasićenje od 30 m2 tiskovne forme na 1 m3 razvijača) te Z2 – uzorci razvijani u razvijaču u kojem je razvijena površina od 60 cm2 tiskovne forme. Svaki set sadržava po četiri uzorka dobivenih razvijanjem u razvijaču promijenjene temperature, od 15 °C do 30 °C, s pomakom od 5 °C. Utjecaj razvijača na močenje slobodnih površina praćen je određivanjem kontaktnog kuta aplikacijom dviju različitih otopina za vlaženje, alkoholne (IPA) i bezalkoholne (ECO).

Rezultati istraživanja pokazali su da temperatura i zasićenje razvijača značajno utječu na stupanj močenja slobodnih površina otopinom za vlaženje. Najniži kontaktni kut, odnosno najviši stupanj močenja postignut je na uzorku Z0, pri temperaturi razvijača od 20 °C, aplikacijom otopine 1 (IPA) što ukazuje da su postignuti optimalni uvjeti za razvijanje istraženih uzoraka.

Uz temperaturu i zasićenje razvijača značajan utjecaj na stupanj močenja slobodnih površina ima i otopina za vlaženje. Rezultati istraživanja pokazali su da je utjecaj

procesa razvijanja na svojstva močenja tiskovne forme s ekološkom otopinom za vlaženje značajniji, što ukazuje da se upotrebom ekološke otopine za vlaženje moraju smanjiti dozvoljena odstupanja procesnih uvjeta razvijanja tiskovne forme kako bi se postigli željeni rezultati.

• Ključne riječi: Ofsetna tiskovna forma; parametri razvijanja tiskovnih formi; površinska svojstva; kontaktni kut
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:216:778638
• Studijski program: Naziv: Grafička tehnologija; Smjer: Tehničko-tehnološki; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka grafičke tehnologije (bacc. ing.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-04-16 19:00:01