Stabilnost izrade besprocesnih tiskovnih formi za plošni tisak

završni rad

• Autor: Toni Andrijanić
• Mentor: Sanja Mahović Poljaček (mentor)
• Član povjerenstva: Igor Majnarić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Sanja Mahović Poljaček (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Diana Milčić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Grafički fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2015-10-6, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: TEHNIČKE ZNANOSTI; Grafička tehnologija

Sažetak

Plošni tisak je danas najraširenija i najzastupljenija tehnika tiska. Na tiskovnoj formi za plošni tisak se tiskovne i slobodne površine nalaze gotovo u istoj geometrijskoj razini. Selektivno prihvaćanje bojila na tiskovnoj formi se postiže različitim fizikalno-kemijskim svojstvima tiskovnih i slobodnih površina. Slobodne površine moraju biti hidrofilne kako bi se dobro močile otopinom za vlaženje, a tiskovne površine moraju biti oleofilne kako bi dobro adsorbirale tiskarsku boju, ali i hidrofobne kako ne bi prihvaćale otopinu za vlaženje.

Tiskovne forme za plošni tisak se u osnovi izrađuju provedbom dvaju procesa, ekspozicijom definiranim spektrom elektromagnetskog zračenja te razvijanjem u definiranom otapalu. Kako bi se uklonila ekološki nepovoljna otapala, razvijene su besprocesne tiskovne forme, kod kojih se postupak razvijanja provodi u tiskarskom stroju upotrebom otopine za vlaženje.

Cilj ovog rada je ispitati stabilnost izrađeno je osam besprocenih tiskovnih formi. Za potrebe istraživanja izrađen je set od osam besprocesnih tiskovnih formi s ispisom definiranog kontrolnog klina, a proces razvijanja proveden je na ofsetnom tiskarskom stroju. Sa svakom tiskovnom formom provedeno je otiskivanje naklade od sto kopija. Izrađene tiskovne forme analizirane su mjerenjem pokrivenosti površine, a otisci mjerenjem gustoće zacrnjenja te tonskih vrijednosti na unaprijed definiranim otiscima unutar naklade.

Rezultati istraživanja pokazali su da su razlike u pokrivenosti površine na tiskovnim formama izrađenima za potrebe ovog istraživanja unutar 2%, što je unutar granica nesigurnosti mjernog uređaja. Nadalje, gustoća zacrnjenja se na otiscima stabilizira nakon 15. - 20. otiska, a razlike tonskih vrijednosti unutar pojedine naklade nalaze se unutar 5%, osim ako nije primjećeno značajno odstupanje vrijednosti gustoće zacrnjenja unutar naklade.

Ovo istraživanje pokazalo je da je proces razvijanja besprocesnih tiskovnih formi u tiskarskom stroju stabilan, tj. da se tim postupkom dobivaju vrijednosti pokrivenosti površine unutar dozvoljenih odstupanja. Dodatno, relativno brzo se postiže stabilnost gustoće zacrnjenja rezultirajući sa stabilnim tonskim vrijednostima unutar male naklade.

• Ključne riječi: plošni tisak; besprocesne tiskovne forme; stabilnost izrade tiskovne forme
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:216:396706
• Studijski program: Naziv: Grafička tehnologija; Smjer: Tehničko-tehnološki; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka grafičke tehnologije (bacc. ing.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-04-16 17:32:08