Utjecaj kiselina na kemijsku stabilnost jednobojnih digitalnih otisaka na papirima s pulpom slame

završni rad

• Autor: Jakov Radovčić
• Mentor: Ivana Plazonić (mentor)
• Član povjerenstva: Irena Bates (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ivana Plazonić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Maja Rudolf (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Grafički fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2020-7-14, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: TEHNIČKE ZNANOSTI; Grafička tehnologija

Sažetak

Najiskorišteniji izvor sirovine za proizvodnju papira u svijetu je drvo. Različite vrste

crnogoričnog i bjelogoričnog drva osnovni su izvor primarnih celuloznih vlakanaca.

Činjenica da je za izradu jedne tone papira potrebno oko dvije tone drva podigla je

globalnu svijest o rizicima eksploatacija šuma te je pridodana važnost novom izvoru

sirovine, starom papiru. Iako se recikliranjem starog papira količina drvne sirovine u

papirnoj industriji može znatno smanjiti, stari papir je sirovina koja se može reciklirati do

sedam puta nakon čega celulozna vlakna postaju prekratka i neuporabljiva. Stoga se danas

sve više okreće alternativnim izvorima celuloznih vlakanaca. U mnogim zemljama s

ratarskom proizvodnjom slama se kao nusprodukt proizvodnje žitarica nametnula kao

potencijalna lignocelulozna sirovina.

Cilj ovog završnog rada je procjena uporabljivosti pulpe slame žitarica za proizvodnju

papira kao tiskovne podloge na temelju kemijske stabilnosti jednobojnih inkjet otisaka.

U tu svrrhu na Rapid Köthen uređaju za automatsku izradu laboratorijskih listova

formirane su tiskovne podloge na način da se pulpa dobivena iz slame pšenice, ječma i

pšenoraži miješala s pulpom recikliranih drvnih vlakanaca u različitim masenim

omjerima. Otiskivanje laboratorijski formiranih tiskovnih podloga načinjeno je

digitalnom tehnikom tiska UV inkjet u punom tonu cijan, magentom, žutom i crnom

bojom. U svrhu ispitivanja utjecaja pulpe slame u tiskovnim podlogama na kemijsku

stabilnost otisaka, otisnuti uzorci izloženi su djelovanju različitih anorganskih i organskih

kiselina pod uvijetima definiranim u internacionalnom standardu ISO 2836:2004.

Određivanjem spektrofotometrijskih vrijednosti obojenja netretiranog i određenom

kiselinom tretiranog otiska izračunata je Euklidska razlika obojenja na temelju koje je

definirana stabilnost obojenja odnosno stupanj narušenosti kvalitete otiska.

• Ključne riječi: slama žitarica; papir; UV inkjet boje; anorganske i organske kiseline; kemijska stabilnost
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:216:935398
• Studijski program: Naziv: Grafička tehnologija; Smjer: Tehničko-tehnološki; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka grafičke tehnologije (bacc. ing.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-04-20 22:08:29